{"id":403,"date":"2008-02-25T14:43:42","date_gmt":"2008-02-25T14:43:42","guid":{"rendered":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/?p=403"},"modified":"2020-01-25T14:53:25","modified_gmt":"2020-01-25T14:53:25","slug":"kutija","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/?p=403","title":{"rendered":"Kutija"},"content":{"rendered":"<div id=\"pl-403\"  class=\"panel-layout\" ><div id=\"pg-403-0\"  class=\"panel-grid panel-no-style\" ><div id=\"pgc-403-0-0\"  class=\"panel-grid-cell\" ><div id=\"panel-403-0-0-0\" class=\"so-panel widget widget_text panel-first-child\" data-index=\"0\" >\t\t\t<div class=\"textwidget\"><p><strong>Kutija<\/strong><\/p>\n<p>\u201eKutija\u201c je interaktivna instalacija nastala u procesu istra\u017eivanja odr\u017eivog razvoja u gra\u0111enoj sredini.<\/p>\n<p>IZ POLITIKE: \u201eProjekat je koncipiran u duhu principa Okamovog \u017eileta, koji zapravo govori o umanjenju parametara tokom re\u0161avanja nekog problema: entia non sunt multiplicanda praeter necessitatem. Jedno od najzna\u010dajnijih pitanja tokom izrade projekta bilo je: \u0161ta bi bio optimisti\u010dan pogled na Srbiju danas? Kada smo uklonili sve parametre potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva i kulture mas-medija, ostao je jednostavan, svakodnevni \u017eivot kao odgovor na ovo pitanje. \u017divot koji je li\u010dan i iskren. A iskren je, nadam se, odr\u017eiv.\u201c<\/p>\n<p>IZ KNJIGE:Odr\u017eivi razvoj i Srbija: moj slu\u010daj \u201ePitanje koje se ovde postavlja jeste: \u0161ta bi se desilo ako bismo poku\u0161ali stvari da svedemo na njihovu osnovu, minimum, na su\u0161tinu? Na ideju, na nematerijalno? \u0160ta bi onda bio odr\u017eiv razvoj? Dakle, entia non sunt multiplicanda paeter necessitatem Ako \u201cprese\u010demo\u201d Okamovim \u017eiletom \u0161ta \u0107emo dobiti? Koje je to najjednostvanije re\u0161enje koje bi se ovde pokazalo kao ispravno? Daleko od vi\u0161e nego korisnih fotonaponskih \u0107elija, eko-kesa i goriva, \u0161ta je to \u201eodr\u017eivi razvoj\u201c nas samih , u Srbiji, danas? I ako ga ima, kako ga materijalizovati u nekom drugom mediju, arhitekturi na primer, ili umetnosti \u2013 kako poslati poruku a da ona nije u formatu \u201eestetskog zaga\u0111enja\u201c?\u201c<\/p>\n<p>Moja arhitektura: kutija<\/p>\n<p>&#8220;Matematika, na pravi na\u010din sagledana, poseduje ne samo istinu ve\u0107 i vrhunsku lepotu \u2013 lepotu hladnu i strogu, poput skulpture.\u201c<\/p>\n<p>(Bertrand Rasel \u201eFilozofski eseji\u201c (1910), br. 4)<\/p>\n<p>\u201e\u010cini se da ovaj tekst nudi neopredivo vi\u0161e pitanja nego odgovora. Tako\u0111e se \u010dini da \u0107emo odgovor morati da tra\u017eimo u onoj oblasti za koju pretendujemo da nam je koliko-toliko poznata. Koji su to arhitektonski koncepti koji \u0107e promovisati \u201eodr\u017eivo\u201c? Ovoga puta se ne radi o o novom arhitektonskom programu, niti o novom materijalu, \u010dak ni o novom predmetu. Kako napraviti odr\u017eivu KUTIJU, staru, dobro poznatu, univerzalnu geometrijsku arhiformu. Kutiju koja \u0107e prikazivati jedan mikrosvet koji \u017eeli da bude odr\u017eiv. Kutiju koju bismo mogli napuniti eko-materijalom ili bio-hranom. Ili idejom. Stavom. Koji je mo\u017eda \u2013 \u010dak verovatno pogre\u0161an. Ali je li\u010dan. Zna\u010di iskren. A iskreno je, nadamo se, odr\u017eivo. Ili je bar \u010desto najjednostavnije re\u0161enje.&lt;br&gt; Formalno gledano, arhitektura se, kao i neke druge oblasti, zasniva na \u010ditavom nizu principa. Sigurnih, definisanih principa, teorijskih postavki i geometrijskih odnosa, pa \u010dak i matemati\u010dkih jedna\u010dina. Ipak, ono \u0161to jedno arhitektonsko delo \u010dini izuzetnim naj\u010de\u0161\u0107e nije u potpunosti obja\u0161njivo tim principima. Naprotiv, takvo delo redefini\u0161e principe, tra\u017ei nova zna\u010denja. Zasniva se na radoznalosti. Dakle, kutija bi morala da pobu\u0111uje radoznalost posmatra\u010da. Ona bi morala predstavljati otkri\u0107e kao \u010din. Jer to je pretpostavka napretka.<\/p>\n<p>Naravno, o\u010dekivano bi bilo re\u0107i: pa dobro, brojne su teorije u nauci oborene, nije svako otkri\u0107e ta\u010dno. I onaj ko iznese ovu tezu bio bi potpuno u pravu. Oborene su Njutnova mehanika i Ajn\u0161tajnova teorija relativiteta, i Euklidova geometrija i Hukov zakon. Ipak, sve su to bili gigantski koraci kroz vreme, koraci kroz mrak neznanja, koji \u0107e, neki vekovima kasnije, dovesti do ovoga sveta u kome danas \u017eivimo, do \u201epametnih ku\u0107a\u201c i \u201ematerijala koji pamte\u201c, do kosmi\u010dkog programa i satelitske televizije. Dakle, \u017eelimo radoznalost kod onoga u \u010dijem se vizuelnom polju kutija na\u0111e. Radoznalost podrazumeva tajnu. Tajnu koju treba razotkriti. Ako ne pretpostavimo tajnu, nema toga \u0161to bismo tra\u017eili. A onda nema ni razvoja. Ni odr\u017eivog. Verovatno nikakvog. Dakle, \u0161ta zna\u010di tajna u Srbiji danas? \u0160ta je potrebno da bude otkri\u0107e onoga ko percepira? \u0160ta je to \u0161to se na prvi pogled ne vidi, sakriveno je, ponekada gustim oblacima tranzicije? Maline? \u0160ljive? \u017dita? Ili sve to? Ili obi\u010dan \u017eivot? Kratki, gotovo neprimetni sre\u0107ni trenuci svakodnevnog \u017eivota. Letovanje, nove cipele, nova knjiga, polo\u017eeni ispit, pove\u0107anje plate, sun\u010dan dan, \u0161etnja gradom. Ljudi koji \u017eive me\u0111u malinama i \u017eito, u \u0161u\u0161tanju li\u0161\u0107a. Ljudi koji poku\u0161avaju da budu sre\u0107ni u okvirima koji su im veoma \u010desto zadati, ili bar te\u0161ko promenljivi. Ljudi koji veruju da je, kao kod Sartra, sloboda odr\u017eiva \u010dak i ako je virtuelna.<\/p>\n<p>Arhitektonsko delo je skup odluka. Izbora. I to je ta\u010dka u kojoj arhitektura dodiruje \u017eivot. I on je skup izbora. Mali li\u010dni virtuelni svetovi. Svuda oko nas. Kutija je jedan mikrosvet.<\/p>\n<p>Mikrosvet koji nije dovoljno samo gledati, koji je potrebno dota\u0107i, oko kojeg se treba truditi da bi se otvorio. Za koji je potrebno biti radoznao. Jer kao u svetu Ilije \u010cvorovi\u0107a: \u201eSve je suprotno od onoga \u0161to izgleda da jeste\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autori<\/p>\n<\/div>\n\t\t<\/div><div id=\"panel-403-0-0-1\" class=\"so-panel widget widget_media_image\" data-index=\"1\" ><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"711\" height=\"472\" src=\"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_3.jpg\" class=\"image wp-image-404  attachment-full size-full\" alt=\"\" style=\"max-width: 100%; height: auto;\" srcset=\"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_3.jpg 711w, http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_3-300x199.jpg 300w, http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_3-150x100.jpg 150w, http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_3-420x279.jpg 420w\" sizes=\"auto, (max-width: 711px) 100vw, 711px\" \/><\/div><div id=\"panel-403-0-0-2\" class=\"so-panel widget widget_media_image\" data-index=\"2\" ><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"711\" height=\"472\" src=\"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_2.jpg\" class=\"image wp-image-405  attachment-full size-full\" alt=\"\" style=\"max-width: 100%; height: auto;\" srcset=\"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_2.jpg 711w, http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_2-300x199.jpg 300w, http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_2-150x100.jpg 150w, http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_2-420x279.jpg 420w\" sizes=\"auto, (max-width: 711px) 100vw, 711px\" \/><\/div><div id=\"panel-403-0-0-3\" class=\"so-panel widget widget_media_image panel-last-child\" data-index=\"3\" ><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"711\" height=\"533\" src=\"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_1.jpg\" class=\"image wp-image-406  attachment-full size-full\" alt=\"\" style=\"max-width: 100%; height: auto;\" srcset=\"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_1.jpg 711w, http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_1-300x225.jpg 300w, http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_1-150x112.jpg 150w, http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/kutija_1-420x315.jpg 420w\" sizes=\"auto, (max-width: 711px) 100vw, 711px\" \/><\/div><\/div><div id=\"pgc-403-0-1\"  class=\"panel-grid-cell\" ><div id=\"panel-403-0-1-0\" class=\"so-panel widget widget_text panel-first-child panel-last-child\" data-index=\"4\" >\t\t\t<div class=\"textwidget\"><p><strong>Location \/ Lokacija<\/strong>: Novi Sad<\/p>\n<p><strong>Designed \/ Projektovano<\/strong>: 2008<\/p>\n<p><strong>Team of authors \/ Autorski tim:<\/strong><\/p>\n<p>Jelena Atanackovi\u0107 Jeli\u010di\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n\t\t<\/div><\/div><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kutija \u201eKutija\u201c je interaktivna instalacija nastala u procesu istra\u017eivanja odr\u017eivog razvoja u gra\u0111enoj sredini. IZ POLITIKE: \u201eProjekat je koncipiran u duhu principa Okamovog \u017eileta, koji zapravo govori o umanjenju parametara tokom re\u0161avanja nekog problema: entia non sunt multiplicanda praeter necessitatem. Jedno od najzna\u010dajnijih pitanja tokom izrade projekta bilo je: \u0161ta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":404,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-403","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istrazivanjastudije"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/403","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=403"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/403\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":408,"href":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/403\/revisions\/408"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/404"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=403"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=403"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kabinet505.ftn.uns.ac.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=403"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}